Пређи на главни садржај

PNEUMA - UVOD

PNEUMA je engleska skraćenica naslova ove knjige koju sam nazvao Paradoks i nužnost
euharistijskog jedinstva i crmogorske autokefalnosti ( Paradox and the Necessity of Eucharistic Unity and Montenegrin Autocephaly)
PNEUMA je zbir tekstova na temu crkvenog pitanja u Crnoj Gori, koje pokazuje tragičnu i
apsurdnu situaciju u pravoslavlju na ovim prostorima. Tekstovi otvorno, iskreno i biblijski govori
o korjenu i uzrocima problema koji vidimo oko sebe, otvarajući čitaocima, kroz mnoge pogrešne
dnevnopoitičke i kvaziduhovne konstatacije dubinu paradoksa crnogorskog crkvenog pitanja u
koji se zapleo čitav jedan narod i država i jedne temeljne nesprenosti i neodgovornosti da se ovo stanje promijeni.
Medjutim PREUMA nije samo dijagnoza stanja već prije svega duhovni put koji se ukazuje u tom parafoksu naših podjela i suprotnosti koje kao litice nepomirljivo stoje jedna naspram druge.
Medjutim PNEUMA je kao živa rijeka koja protiče sredinom tog tjesnaca, odnosno kanjona
naših podjela. Ta Rijeka je Hristos, ona je Istina. Put i Život.Zato PNEUMA je ona biblijska "Rijeka žive voda koja će poteći iz nutrine svakog iskrenog vjernika hrišćanina" i koja jedina napojiti crnogorska žedna usta Radosnom vijesti, donijeti pomirene,radost, ljubav i obnoviti vjeru u Boga u našem narodu..
Ova studija je svojvrsna analiza postojeceg stanja u pravoslavlju, pojedinih zakonskih rjesenja, izjava i stučnih radova pojednih političara, crkvenih velikodostojnika ili intelektualaca i naučnih radnika na temu rješavanje crnogorskog crkvenog pitanja uopšte. Bez velikih pretenzije da se da neki stručni doprinos ovoj delikatnoj temi, želja mi je prije svega da se ovo pitanje u najvećoj mjeri nepristrasno rasvjetli čitaocima, kao da se svestrano, iz više uglova pridje ovom pitanju kako bi zaista došli do odredjnih rješenja ovog veoma složenog i zamršenog problema. 
No prije svega, namjera da se sa aspekta Svetog Pisma kaze nesto o ovom crkvenom pitanju, da se nakratko izdignemo iz svere dnevne politike i nekih ideoloških podjela i vidimo da li Riječ Božija ima šta da kaže o svemu ovome.. Za početak, zamislićemo da je sam Isus Hristos ove milosne 2016.godine došao u Crnu Goru , ušao u medju narod i medju
sveštenike i jedne i druge crkve, pa najposlije otišao i do vlasti ove zemlje i nadležnog ministarstva i počeo da postavlja pitanja? Šta se dešava ovo kod vas? Šta se desava sa mojom Crkvom?
Pa zar nije On glava crkve i zar nije Gospod nad svim gospodarima i zar ovaj narod nijesu ovo ovce paše Njegove? Šta bi rekao na sve ovo. Zar nijesmo inače svi pozvani da prije nego uzimamo pričest - večeru Gospodnju, da preispitamo sebe pa da onda jedemo hljeb koji je Tijelo Njegovo i pijemo čašu koja je Novi savez u Njegovoj krvi, jer u suprotnom cemo biti , kao sto kaze Pismo, slabi i bolesni, a mnogi i
umiru, i to prije svega duhovno..
Ova eswjisticka studija i jeste neko prispitivanje u tom euharistijskom smislu jedinstva svetih oko Njegovog stola , na koji smo SVI pozvani, a naročito crnogorci i srbi ..  Ova sveta tajna pričesti nam možda i da odgove na slabosti i bolesti našega društva , koje uočavamo na sve strane, pod
upozorenjem da bi mogli izumirijeti, ne samo kao hriscani , vec nestati kao narod.. koji je zaboravio na svoje korjene, zaboravio na svoje vrijednosti i okrenuo se onom sto ouni stomak, a ne dušu..
Vidjećemo da Bog nije ni na čijoj strani. On nema.miljenike, ne navija ni na čiju stranu, naročizo dok svak drži do svoje, a ne gleda što je na korist obistranu.. Jer On oduvjek zapovjeda da svi treba da pređemo na Njegovu stranu, da se okanemo jalovih rasprava i da pridjemo Bogu..
Iako ,ce se ova knjiga baviti pitanjem zakona o vjerskim slobodama, pitanjem crkvenih kanona i dobijanja autokefalnosti , pa cak i pitanjem vlasništva i koriščenja vjerskih objekata u Ctnoj Gori, u njoj nećete pročitati ideoloske i politicke pamflete, ostraseno klevetanje onog drugog, osim čuti tumacenje nekih Isusovih riječi kao sto je priča u Jevandjelju po Luki 12.13­15 "Tada mu reče neki iz naroda: učitelju, kaži mom bratu da podijeli sa mnom nasljedstvo. Na to mu on reče: čoveče, ko je mene postavio za sudiju ili djelitelja nad vama?
Njima pak reče: pazite i čuvajte se svakog lakomstva, jer u izobilju ničiji život ne počiva na njegovom imanju."

Šta hoču reci, jedini način za rješenje ne samo crkvenog nego i svakog drugog otvorenog pitanja, izazova i iskušenja pod
ovom kapom nebeskom se nalazi u Sv. Pismu. A gdje bi drugdje? Kad hočeno da rješimo crkveno pitanje u jednoj zemlji, ima li većeg autoriteta od autoriteta Riječi Božije? Sve što bi bilo koji čovjek, pa on bio i na najvišem položaju u jednoj državi ili cak i crkvi pokušao da nametne kao neku novu, svoju logiku, pa time dodao ili oduzeo od Riječi Bozje, sustigle bi ga rijeci apostola Pavle "Neka je proklet!" . A mi kazemo. Amin!

Neka bude tako. Mi vjerujemo da postoji i da mora postojati rješenje za božiji narod u Crnoj Gori, da dodje mir, da dodje sloga i spokoj, da dodje napredak i blagoslov. Mora da postoji! Jer da ne vjerujemo ne bi se mogli nazivati djecom Bozijom, kao sto kaze psalmista "izdali bi rod sinova tvojih Gospode!".

I da podvučem, ovo nije studija o prošlosti a jos manje o bućnosti , ovo je knjiga o ovom danas u pravoslavlju u Crnoj Gori.. Svakako
ovo danas ne bi bilo ovako da nije bilo sveg onog "juče", a iskreno ne bi bilo ovako ni da nema
"sjutra" i nema nade ili bojazni za onog što se može desiti. 

Danas u Crnoj Gori , iako to moze neko da sakriva, negira i izvrče, imamo podjelu unutar pravoslavlja , podjelu na etnočkoj osnovi medju onima koji hoce da mole "Oče NAŠ.." .. Mole Boga, a odbacuju onog koji vneruje u nnega, a drugacije se nacionalno izjasnjava, što je najopasnija jeres filetizma, koja je dosta zla vec ucinila zadnje 3 decenije.. Taj filetizam je visedimenzionalan, a u najmanju ruku dvostruk... Pa sko razapeti u tom paradoksu podjela unutar Tijela Gospodnjega, izmedju jednog unutrašnjeg filetizma koji zeli da etničkoj pripadosti , kulturi , jeziku pridaje neka nadnaravnu, bozansku vriednost, i sa druge strane spoljašnji formalni filtizam jer imamo unitar jedne zemlje dvije pravoslavne crkve sa etničkim obilježjima.
Zato i imamo dvije potouno nelegalne, rekao bih nemoguce situacije, da se sa jedne strane krši se zakon o vjerskim zajednicama od strane SPC koja odbija da prizna Crnu Goru i njene zakone i da se registruje a sa druge
strane imamo nekanonku situaciju od strane CPC koja je neptiznata od pravoslavnih crkava a i
sama donekle odbija da prihvati obavezu iz kanona da za autokefealnost se mora ponovo
izboriti..
No ono što je za narod najopasnije što ovakva nezakonita i nekanonska situacija i vještačka
podjela na SPC o CPC postaje faktor nestabilnosti i generator etnicke netrpleljivosti i odredjenih
konfliktnih situacija opasnih po bezbjednost zemlje na duzi rok. Tako podjeljenja crkva urušava i
gtadjanski koncept Crne Gore.i njeno nacionalno jedinstvo u razlicitostima. U nastavku ove
knjige učićećemo dublje u svako pojedino pitanje unutarckvenih podjela po će postati jasno da
se ugrožava i teritorijani integritetvrne Gore i njeno drzavno uredjenje.




Коментари

Популарни постови са овог блога

MED I MASLO

U vojnoj školi smo često za doručak dobijali onaj slatki obrok - hljed, maslo i med uz čašu mlijeka. Jelovnici nisu slučajno radjeni, već su bili produkt stručnjaka nutricionista, koji su sve planirali do perfekcije. Da dobijemo taman toliko hranljivih materija potrebni za rast i razvoj mladića našeg uzrasta. Imali smo četiri obroka dnevno. Drugo je pitanje jesmo li mi voljeli da jedom tu hranu, ali od te hrane niko nije bio ni mršav ni debeo. I imali smo dovoljno snage za fizičke i druge napore. Nego da se vratim na priču o medu i maslu. Oduvjek se smaralo da su med i maslo hrana bogova. Ima toliko nekih paganskih priča u našim krajevima o gorskim vilama koje su navodno jele med i maslo. Kako se dobija ova "božanska hrana". Med se vadi iz košnice, odnosno saća u posebnom trenutku. Ne smije da curi iz ćelija, jer to znači da još nije zreo, a ne smije ni da prezrene odnosno previše ostane u ćelijama, jer se stvrdne i ne može se vrcati. I onda kad dodje pravo vrijeme, uzimaju

Blago tome ko dovijeka živi

Danas postadoh svjestan kad je ugledah na pločici ispod zidne mesingane biste Njegoša, koja decenijama visi na zidu našeg porodičnog doma, da sam odrastao uz izreku "Blago tome ko dovijeka živi imao se rašta i roditi.". Svakog dana ove bi se riječi , krajickom oka kao kakvim laserom, urezivala u moju podsvjest kao u mesing iz kojeg je izlivena ova bista. I nije slučajno baš nju otac odabrao i platio 50.000 onih jugoslovenskih dinara, jer j vjerovao Njegosu i zivio ovu njegov čuvenu izreku Vuka Micunovica iz Gorskog Vijenca. Pokušavao je moj otac da svojim zivotom ucini i da više od sebe. Nesto sto ce ostati da zuvi van njegovog vremena. Vaspitavao je brata i mene po tom nekom izgubljenom viteškom kodeksu, mada i sam tragično osvjedočen da svo ovo vrijeme ne traži ni vitezove ni plemenite ratnike. Pa ih zato i ne dobija, vec naprotiv, kao da i ih prezire, odbacuje i progoni. Nema mjesta danas za vječnost, za Boga i za Njegove sluge. Nema ni megdana za junake potput onih iz

Nepomenik

Ako hoćete da rješavate probleme morate ih nazoviti pravim imenom. Svako ima probleme, neko veće, neko manje, ali ono sto sam primjetio u Crnoj Gori ne usuđuju da ih imenuju, čak smišljaju neke zaobilazme fraze ili nadimke za svoje probleme, valjda da ne bi "prizvali zlo" ili da ga učine manje ozbiljnim. Kao da će tako da nestane.  Kad govore o zlu tj davolu kažu Nepomenik. Pa kad govore o bolestima ili nesrećema, govore tiho, ustaju smjesta, ili izgovaraju "pu, pu daleko bilo", "ne pominjalo se". Isto tako npr. kancer umiju da nazivaju "ono najgore".. Vjerujem da je to povezano s našim paganskim vjerovanjima, koji su vjerovali da u drveću žive duhovi, te su stabla bila važan dio religioznih obreda.  Otud ono kucanje po drvenoj površini usred razgovora "da ne čuje zlo", koje tako često čujemo . To nema veze sa istinskom hrišćanskom duhovnošću, ne samo zato što je grijeh bojati se zloga jer u Isusu Hristu mi imamo vlast nad svim demonski