субота, 10. септембар 2011.

TAČKA PRELOMA

Mnogo sam puta ove nedjelje rekao da mi je prelomna. Duhovito je bilo kada sam to rekao na jednom sastanku sa radnicima koji elektronski prelamaju novinu i koje zovu „prelamači“, pa je jedan od tih kolega još dodao da je upravo polovina nedjelje, jer je to bila srijeda pola sata prije ponoći. I fizika i statika poznaju tačke preloma kada se neka osovina optereti dvijema silama, postoji mjesto na kojem dolazi do preloma.
Pročitah upravo na internetu da je tačka preloma, u ekonomiji, kada fimra počinje da izbaciju profit, kada nivo prihoda, počinje da premašuje nivo rashoda, kada oskudica, prelazi u dostatnosti i izobilje. Za nju važe neki prirodni zakoni, koje prirodne nauke umiju matematički da izraze.
Ja bih je nazvao i tačkom preokreta, to je ono kada Silvester Stalone u filmu Roki 3, sav izubijan, leži na podu, i ustaje u zadnjoj sekundi odbrojavanja, vraća se u borbu i zadaje odlučujući udarac za pobjedu. Nokdaun za nepriatelja! Dosta je filmova napravljeno na sličan fazon, ali a volim jednu starozavjetnu knjigu koja se zove Jestira.
Zašto pominjem te priče. Pripremajući se za pisanje svoje prve knjige, mnogo sam knjiga u zadnjih 3 godine pročitao iz istorije starog zavjeta, posebno istoriju Judeje, Persije, Haldeje, Samarije, Asirije, ali jedna od najljepših priča je priča o kraljici Persije, Jestiri sirotoj djevojci, jevrejskog porijekla, koju je odgajao njen stric, mudri Mardohej, jedan od vodja jevrejskog naroda u zarobljeništvu, naroda koji je bio rasijan po čitavoj Persiji, kao i u ostalom gotovo kroz čitavu svoju istoriju.
Kralj je dao sva ovlašćenja glavnom veziru po imenu Aman, dao mu carski prsten da donosi zakone u njegovo ime, i on je zbog mržnje prema jevrejskom narodu i Merdoheju koji mu je prkosio, donio zakon da se dana 13. Mjeseca Adara, naleže svima u carstvu da napadnu jevreje u svojim provincijama i da ih istrijebe. Da bi skratio priču, Mardohej, koji je spasio cara od atentata a čije je djelo bilo sakriveno do kralja, odlučno je uzeo post i molitvu, obukao se u kostret, prekrio se peplom i počeo da leleče pred vratima carskog grada. I dok je Aman pripremao vješala za Mardoheja, Jestira se odvažila da ode do Cara, iako je to moglo da je staje glavu, jer pred cara se nije smjelo bez poziva doći, postila je 3 dana ona i čitav narod, i našla je milost kod Cara, i uspjela da razotrkije podmukli genocidni plan velikog vezira. Aman je bio obješen na vješalima koje je spremao za Mardoheja, a Mardohej je promovisan na njegovo mjesto za velikog vezira, i data mu je čast jer se saznalo da je upravo on spasio cara od atentata.
Ali zlo se i dalje nadvijalo nad Jevrejima, jer carski zakon o uništenju nije se mogao opzvati, postaojala je neopozivost zakona koji je bio ovjeren carskim pečatom. Mudri Mardohej i Jestira su se dosjetili da izdaju drugi zakon da se tog 13 adara,Jevreji mogu braniti od svojih neprijatelja. To je bila zaovjest koja je bila antipod onoj genocidnoj. Poziv da se Jevreji odupru zlu koja im se sprema. I kada je došao taj dan, borbe su bile po čitavoj zemlji, i u ovoj je knjizi zapisano, da je došlo do „PREOKRETA“ i da su jevreji umjesto da budu istrebljeni, nadvladali svoga neprijatelja. I živjeli mirno i blagoslovljeno, a Jestira i Mardohej su upravljali gotovo čitavom Persijom. I danas se slavi taj danum kod jevreja, taj praznik se zove Purim, i to je najveseliji praznik od svih praznika koji se slave.
Dogo me je kopkala ova priča, jer uvjek mi je bila besmislena po malo, jer sam mislio što nije carska vojska stala na stranu Jevreja i pomogla u toj borbi, zašto car nije priskočio i stao na stranu Jevreja neposredno, već je zajedno sa Jestirom gledao sa prozora šta će se desiti.
Onda sam shvatio kolika je mudrost sakrivena u ovoj priči. Svuda oko nas vidimo toliko zla, sveopšte nepravde koju čine zli ljudi, kako napreduju, kako se bogate, uspjevaju u svojim zlim poduhvatima, napadaju pravednike i čini se kao da nadvladavaju. Ali razumjeh da je po jednom drugom zakonu, zakonu grijeha na ovom svijetu oslobodjeno zlo, koje je stvarnije da ne može stvarnije biti, da ga sprovode ljudi koji navalice griješe, bez ikakve griže savjesti, i koji mrze na poštenog čovjeka, kao što je bio ovaj Mardohej, koji su spremili vješala i spremili krstove, na koje razapinju pravednike, kao što su i Isusa razapeli.
Ali velika je radost, da je izdata nova naredba, novi zavjet, da se pravednici mogu braniti, da se mogu oduprijeti zlu koje narasta. Koja ih poziva da se podignu diljem planete, u svakoj naciji, svakoj provinciji, svakom gradu, svakoj kući, da se ustanu u dan svoje bitke, i da postoji ta TAČKA PRELOMA, postoji TAČKA PREOKRETA za nas. Da je pobjeda sigurna, da se pravednik može u Ime Božije, oduprijeti svakom zlu koje dolazi na njega, da je zastpuničkom molitvom Pravdenika, koji zastupa našu stvat kod Cara svih Careva. I nemojmo jadikovati, i govoriti, ako je Car živ, što ne uništi nepravdu, što ne pošalje svoje andjele apokalipe odmah, da satre sve ovo zlo na zemlji. A ne znamo li da njegova pravednost je daleko iznad naše pravde, da odlaže taj sud ne bi li se još neko spasio, još neko pokajao i spasio. Ustanimo jer to što je on izdao Novu zapovjest da se pravednik može izbaviti ako se odupre, da to nije besmislena stvar, to nije ništa niti nešto, ta zapovjest je sve, za one ko u nju vjeruje. U toj Zapovjesti sakrivena sila, koja nam je potrebna, koja nam je više nego dovoljna za ovu borbu, koja je unaprijed dobijena ali koju mi moramo ući, mi se moramo svrstati na jednu od strana. U ratu nema neutralnih.
To je tačka preokreta, kada se odvažimo suprostaviti se zlu i nepravdi. To je mjesto kada naše gubici, prelaze u profit, kada naše propadanje prelazi u pobjedu, kada naš život počenjemo da živimo, a ne da ga životarimo. Osokolimo se jer Car je na našoj strani, i nije nas ostavio sirote. Jer iako smo kao jaganjci medju vukovima, nismo nezaštićeni. Kako može biti jaganjcu medju vukovima? Bez Njega bi mogli samo da drhti i gledamo kako se oblizuju i spremaju za laki obrok. Ali On im je zube smrskao, za njih i za „velikog vezira“ odredio vješala, koja su za nas spremali. Činjenica da i danas pravednici su živi, da napreduju i uspjevaju u tudjoj zemlji u okvome svijetu, govori o Njegovoj neprekidnoj zaštiti. Nama koji ulazimo svakodnevno u ovu duhovnu borbu, je iznova praznik Purim, pa i danas možemo se bezbrižno veseliti u domu svome sa svojim prijateljima, medjusobno se darivati i veličati Onog koji nas čuva.