Bavio sam se neko vrijeme reformom državne uprave. I ono što sam naučio je da stub svih reformi u ovoj oblasti - jačanje ljudskih resursa.
Drugim riječima, država počiva na profesonalnom, obučenom, stručnom, ali prije svega savjesnom i poštenom službeniku. Nama možda to na prvi pogled ne izgleda baš tako logično, jer mislimo da je najvažnije da državni službenici i radnici u javnim ustavonova zdravstva, prosvjete i socijalnog rada budu školovani, stručni i vrijedni. Ali zapravo sve više se ističe taj moralni faktor i kvalitet državnog službenika. Čitave stidije u oblasti antikorupcije postoje koje se bave INTEGRITETOM DRŽAVNOG SLUŽBENIKA.
Šta je to INTEGRITET? Ima mnogo značenja ali u kontekstu državne uprave, on se može prevesti kao OTPORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA NA KORUPCIJU. Na našem jeziku bliže odredjene za ovaj pomalo strani izraz INTEGRITET ili OTPORNOST NA KORUPCIJU je naša jednostavna riječ : ČESTITOST ILI POŠTENJE. Ah, reći ćeš kakvo POŠTENJE?! To tako arhaično i anahrono zvuči. U Crnoj Gori smo „svi pošteni i čestiti“. Ali vidiš, duboko sam ubijedjen, da je pitanje poštenja državnih službenika, sada najakutnija tema. Sada je važnije u doba krize da je službenik nepotpkupljiv nego koliko je stručan. Važnije je moralni nego stručni aspekt. A to je i tema ovog mog Bloga.
Sta uraditi da bi očuvali „obraz“ našeg službenika, ljekara, učitelja, policajca. Strani konsultanti iz EU koji ovih godina dolaze u Crnu Goru, pričaju puno o PLANOVIMA INTEGRITETA, koje trebaju svi državni organi da sačine. I mislim da malo ko razumije o čemu oni pričaju. Suština je da svi mi u svojim organizacijama, ustanovama i organima državne uprave, sačinimo neku analizu, da vidimo koja su to radna mjesta, odnosno ljudi koji su najviše izloženi riziku korupcije. To su najčešće službenici koji izdaju neke dozvole, licence, saglasnosti. Zatim inspektori koji kontrolišu primjenu propisa. To su sudije, tužioci, policajci koji takodje se bave vladavinom prava. To su ljudi koji vode upravni ili prekršajni postupak. Svakako oni koji mogu da „učine neku uslugu“ nekom ili da svojim nečinjenjem prouzrokuju korist nekom trećem licu.
Ponoviću danas su nam potrebniji pošteni ljudi nego neki veliki stručnjaci. Kako na visokim pozicijama, tako i na onim nižim, onim koji su u doticaju sa ljudima koji koriste neke administrativne usluge.
Napravicu i jednu manju digresiju, a odnosi se na pitanje: Kakve kvalitete treba da ispuni neko koji hoće da upravlja ili da vlada? Šta je važnije da ima HARIZMU ili KARAKTER? Najprije da pojasnim pravo značenje pojma harzima. Harizma označava šarm, onaj faktor X ko neko posjeduje kojim pleni mase. Za karakter ne bi trebalo nekih pojašnjenja, to je onaj INTEGRITET, odnosno POŠTENJE koje sam pominjao.
Najbolji odgovor, nam daje evropska administracija, po mom mišljenju. Pitajmo se Ko vada u Evropskoj uniji, koji su to ljudi? Čitao sam puno o tome, kada je izabrana nova postava komesara u EU. Došli su neki relativno anonimni političari, za koje malo ko je znao. Ljude ne velike Harzime. Čini se da je davno iza nas era velikih i slavnih državnika, HARIZMATA, koji su bili ideolozi svoga vremena, neko ko je kadar da pokreće mase i td. Sve više dolaze do izražaja, ljudi koji imaju besprekornu biografiju, tehnokrate i birokrate, koji nemaju afere, skandale, koji su čak i po malo bezlični, ali koji završavaju posao za koji primaju platu.
U svakom slučaju, ponoviću, danas su nam potrebniji pošteni službenici, i moramo napraviti planove kako da ih sačuvamo od „iskušenja“. Napraviti skup mjera i aktivnosti, od nagradjivanja, do unapredjenja transparentnosti u njihovom radu, kako bi ih sačuvali od korupcije, kako bi država ostvarivala one funkcije zbog kojih postoji, to jest da se ostvari vladavina prava.
Drugim riječima, država počiva na profesonalnom, obučenom, stručnom, ali prije svega savjesnom i poštenom službeniku. Nama možda to na prvi pogled ne izgleda baš tako logično, jer mislimo da je najvažnije da državni službenici i radnici u javnim ustavonova zdravstva, prosvjete i socijalnog rada budu školovani, stručni i vrijedni. Ali zapravo sve više se ističe taj moralni faktor i kvalitet državnog službenika. Čitave stidije u oblasti antikorupcije postoje koje se bave INTEGRITETOM DRŽAVNOG SLUŽBENIKA.
Šta je to INTEGRITET? Ima mnogo značenja ali u kontekstu državne uprave, on se može prevesti kao OTPORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA NA KORUPCIJU. Na našem jeziku bliže odredjene za ovaj pomalo strani izraz INTEGRITET ili OTPORNOST NA KORUPCIJU je naša jednostavna riječ : ČESTITOST ILI POŠTENJE. Ah, reći ćeš kakvo POŠTENJE?! To tako arhaično i anahrono zvuči. U Crnoj Gori smo „svi pošteni i čestiti“. Ali vidiš, duboko sam ubijedjen, da je pitanje poštenja državnih službenika, sada najakutnija tema. Sada je važnije u doba krize da je službenik nepotpkupljiv nego koliko je stručan. Važnije je moralni nego stručni aspekt. A to je i tema ovog mog Bloga.
Sta uraditi da bi očuvali „obraz“ našeg službenika, ljekara, učitelja, policajca. Strani konsultanti iz EU koji ovih godina dolaze u Crnu Goru, pričaju puno o PLANOVIMA INTEGRITETA, koje trebaju svi državni organi da sačine. I mislim da malo ko razumije o čemu oni pričaju. Suština je da svi mi u svojim organizacijama, ustanovama i organima državne uprave, sačinimo neku analizu, da vidimo koja su to radna mjesta, odnosno ljudi koji su najviše izloženi riziku korupcije. To su najčešće službenici koji izdaju neke dozvole, licence, saglasnosti. Zatim inspektori koji kontrolišu primjenu propisa. To su sudije, tužioci, policajci koji takodje se bave vladavinom prava. To su ljudi koji vode upravni ili prekršajni postupak. Svakako oni koji mogu da „učine neku uslugu“ nekom ili da svojim nečinjenjem prouzrokuju korist nekom trećem licu.
Ponoviću danas su nam potrebniji pošteni ljudi nego neki veliki stručnjaci. Kako na visokim pozicijama, tako i na onim nižim, onim koji su u doticaju sa ljudima koji koriste neke administrativne usluge.
Napravicu i jednu manju digresiju, a odnosi se na pitanje: Kakve kvalitete treba da ispuni neko koji hoće da upravlja ili da vlada? Šta je važnije da ima HARIZMU ili KARAKTER? Najprije da pojasnim pravo značenje pojma harzima. Harizma označava šarm, onaj faktor X ko neko posjeduje kojim pleni mase. Za karakter ne bi trebalo nekih pojašnjenja, to je onaj INTEGRITET, odnosno POŠTENJE koje sam pominjao.
Najbolji odgovor, nam daje evropska administracija, po mom mišljenju. Pitajmo se Ko vada u Evropskoj uniji, koji su to ljudi? Čitao sam puno o tome, kada je izabrana nova postava komesara u EU. Došli su neki relativno anonimni političari, za koje malo ko je znao. Ljude ne velike Harzime. Čini se da je davno iza nas era velikih i slavnih državnika, HARIZMATA, koji su bili ideolozi svoga vremena, neko ko je kadar da pokreće mase i td. Sve više dolaze do izražaja, ljudi koji imaju besprekornu biografiju, tehnokrate i birokrate, koji nemaju afere, skandale, koji su čak i po malo bezlični, ali koji završavaju posao za koji primaju platu.
U svakom slučaju, ponoviću, danas su nam potrebniji pošteni službenici, i moramo napraviti planove kako da ih sačuvamo od „iskušenja“. Napraviti skup mjera i aktivnosti, od nagradjivanja, do unapredjenja transparentnosti u njihovom radu, kako bi ih sačuvali od korupcije, kako bi država ostvarivala one funkcije zbog kojih postoji, to jest da se ostvari vladavina prava.
Коментари
Постави коментар